Ekonomist: "Što je glasniji ‘All I Want for Christmas’ to je tanji novčanik"

Govore to iz godine u godinu i podaci Porezne uprave o prosinačkom prometu u trgovinama i fiskaliziranim računima. Vratimo li se, primjerice, do 2018 godine, tada je u prosincu potrošnja u Hrvatskoj bila 14,8 milijardi kuna, što bi preračunato u današnju valutu bilo 1,96 milijardi eura. Sljedeće godine građani su u prosincu potrošili milijardu kuna više, a 2021. skoro dvije milijarde više - 15,7 milijardi kuna ili 2,32 milijarde eura.

U posljednjoj s kunama u džepovima, 2022. godini, Hrvati su u prosincu potrošili čak 21 posto više nego u prosincu 2021. godine - 21,24 milijarde kuna ili 2,81 milijardu eura. Pretprošle godine u prosincu je, prema podacima Porezne uprave, potrošeno 3,17 milijardi eura, a lani još 10 posto više - tri i pol milijarde.

Financijska 'opuštenost' potiče veće trošenje

Već godinama unatrag, otkako se Hrvatska iskobeljala iz globalne recesije, početkom svakoga siječnja objavljuju se podaci o novom rekordu potrošnje oborenom u prethodnom blagdanskom mjesecu. Najave su da će tako biti i sada, da će prosinačka potrošnja opet biti rekordna.

Ekonomski analitičar Petar Vušković kaže kako prosinačka potrošnja već godinama raste i da taj trend nije neočekivan.

"Riječ je o kombinaciji nekoliko faktora koji se međusobno pojačavaju. Prije svega, rast plaća i stabilno visoka zaposlenost povećavaju raspoloživi dohodak, a time i sklonost potrošnji. Uz to, božićnice, regresi i ostale isplate krajem godine tradicionalno stvaraju osjećaj financijske 'opuštenosti' i potiču veće trošenje."

"Godina će biti rekordna po potrošnji"

U toj 'opuštenosti' ima i potrošačke impulzivnosti koja se osjetila već u predigrama potrošačkog prosinca - Crnom petku (Black Friday) i Crnom tjednu (Black Week). Ovog Crnog petka, 28. studenoga, prema podacima Porezne uprave, fiskalizirano je 106,8 milijuna eura prometa ili 5,5 posto više nego lani.

"Prosinačka matematika je jednostavna — što je glasniji 'All I Want for Christmas' u trgovačkim centrima, to je tanji novčanik. To je taj psihološki moment kojeg trgovci ciljaju. Oni kreiraju atmosferu potrošnje preko lampica i kuglica. Impulzivnost potrošnje postaje znatan faktor, osobito u segmentima poklona, božićnih džempera, zabave. U tom smislu, ovogodišnji rezultat Crnog petka zapravo je signal raspoloženja potrošača, koji će se preliti i na prosinac. Ova godina će biti rekordna po potrošnji. Siječanj će donijeti pad osobne potrošnje, stoga je za očekivati i smanjivanje inflacije", tumači Vušković.

"Ne vide se snažni signali hlađenja"

Na pitanje gdje je 'plafon' tomu, Vušković kaže da se trenutno ne vide "snažni signali hlađenja".

"Potrošači su blagdansko optimistični, tržište rada je čvrsto, a blagdanska kupnja je postala svojevrsni društveni stil. No dugoročno gledano, rast potrošnje ne može biti linearan. Ona će se neminovno stabilizirati čim se promijene makroekonomske ili psihološke pretpostavke. Mislim da bi se to moglo dogoditi u prvom kvartalu 2026. godine."